Osnovna škola "Grohote" Grohote - ŠPP/projekti - Veliki lov na biljke 2018./19: aktivnosti i rezultati laboratorijskih šest

Projekti Škole

Svi obrazovni ciklusi (1. - 8. razred)

Odgojno-obrazovni sadržaji:

Stop nasilju među djecom / Za sigurno i poticajno okruženje u školama
Humane vrednote
Poštujte naše znakove – ponašanje u prometu
Zdravstveni odgoj
Ekoškole - zaštita okoliša
Školski volonteri
BIG - Budi internet genijalac (sigurnost na internetu)
Ča-more-judi
Dječji Pričigin
Erasmus+

Vijesti, materijale i informacije za pripremu i provedbu školskih preventivnih programa možete vidjeti na portalu preventivni.hr (http://public.carnet.hr/preventivni/?cat=5)

VODENA ZRCALA OTOKA ŠOLTE

Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.

Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.

Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.

Kontekstualizacija:

Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.

Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.

Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.

ŠPP

Veliki lov na biljke 2018./19: aktivnosti i rezultati laboratorijskih šest

Autor: Dragana Đurić, 17. 5. 2019.

Članovi Malog laboratorija uspješno su završili projekt Ekoškole, Veliki lov na biljke 2018./19.

Zanimljiva istraživanja, pod vodstvom učiteljica Ivane Blagaić i Dragane Đurić, u laboratoriju i na terenu proveli su Lenka Tancikova, 3. razred, Jagoda Begović, 4. razred, Dominik Bezić, 4. razred, Josipa Blagaić, 4. razred, Paula Stojanov, 4. razred i Samuel Šellei, 7. razred.

The Great Plant Hunt edukativni projekt Ekoškola i Toyote. Organizatori projekta su Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education - FEE) i Toyota Motor Europe zajedno s The Royal Botanic Gardens, Kew te nacionalnim koordinatorima programa Ekoškole u zemljama sudionicama.

Po uzora na velikog istraživača i biologa Charleas Darwina, kao Darwinovi istraživači proveli smo anketu o biološkoj raznolikosti i upoznali se s osnovnim pojmovima kao što su biološka raznolikost i važnost njezina očuvanja; podsjetili smo se na koji način možemo pomoći biljkama i životinjama u našem okruženju da sačuvaju svoja staništa te koliko je njihov opstanak važan za čovjeka.

Radionica "Upoznavanje s projektom: koraci i aktivnosti" dala nam je smjernice za naš ovogodišnji rad - istraživanje, promišljanje i proučavanje živog svijeta u bližem okruženju.

Plan staništa napravili smo kako bi označili prostor unutar školskog dvorišta, ali i bližeg okruženja na kojem ćemo provoditi istraživanja biljaka i životinja tipičnih za naš Otok.

Radionica "Mreža života" potakla nas je na razmišljanje o prirodnom ekosustavu, kako elementi u njemu utječu jedan na drugoga te o međusobnoj povezanosti svega u prirodnom svijetu.

Staza za razmišljanje: od škole do Lokve

"Šetnja za razmišljanje"

Proučavanje Darwinovog života i rada u radionici Darwin: život i djelo , bila je jedna od zanimljivih aktivnosti koje smo proveli u ovom projektu. Prelistavajući slikovnicu i gledajući kratki animirani film o tom velikom istraživaču, dobili smo niz ideja za različite aktivnosti koje bi mogli provesti. Posebno nas je dojmilo Darwinovo djetinjstvo i njegova upornost da radi ono što voli. Pošavši njegovim stopama, tijekom šetnji kroz prirodu, provodili smo prikupljanje svega što smo uočili na jedna drugačiji način – fotografiranjem. Tako nismo ugrozili stanište ni jednog živog bića koje smo promatrali i proučavali.

Kroz radionice: Oprašivanje i Zašto pčele nestaju upoznali smo na koji način pčele vode svoje male bio zajednice i koliko su važne za osptanak mnogih biljaka koje čovjek koristi u svojoj prehrani.

Na žalost, svojom nepromišljenoću čovjek je ugorozio život i divljih pčela kao i život pčela u košnicama vrijednih pčelara. Namjera nam je odlučnije zagovarati zaštiitu okoliša, osobito od pesticida i drugih oblika zagađivanja kako bi se očuvao život pčela, drugih kukaca i biljaka.

Odabrali smo se proučavati život maslačka i dvilje ruže (šipurike) te malog dalmatinskog guštera i žabe krastače, čestinh stanovnika vrtova pa tako i našeg školskog vrta. Kartu staništa nadopunili smo oznakama mjesta gdje žive te biljke i te male životinjice.

Terenski rad Autohtono bilje u školskom dvorištu i neposrednom okolišu završili smo izradom ID kartica – maslačak i divlja ruža te promatranjem životinjica u školskom okruženju i izradom ID kartica - dalmatinski gušter i žaba krastača.