Suhozidi u Dalmaciji stvaraju specifična mikro-staništa: pukotine i šupljine s malo tla, izmjenom vlage i jakim zagrijavanjem sunca. Zbog toga tu uspijevaju lišajevi i mahovine koji drže vlagu i započimaju stvaranje vrlo tankog sloja tla. Na taj način postepeno se stvaraju uvjeti za naseljavanje ostalih biljaka prilagođenih životu na kamenu. Ovakvi zidovi, suhozidi, postoje generacijama što osigurava postepen razvoj živog svijeta na njima bez intervancije čovjeka.
Skupine fotosintetskih organizama koje se mogu naći na suhozidima:
Modrozelene alge (Cijanobakterije) – Oblikuju tanki, sluzavi ili hrapavi sloj na kamenju. Neke vrste vežu i dušik iz zraka, što ih čini važnima za stvaranje plodnog tla. Kada žive u simbiotskim zajednicama s gljivama nastaju lišajevi.
Lišajevi
Mahovine
Paprati – osobito rod Asplenium (slezenice)
Biljke sjemenjače
Suhozidi osiguravaju stanište za brojne životinje te tako doprinose bioraznolikosti našeg otoka.
Brojni beskralježnjaci pronalaze vodu/vlagu između stijena i zaklon, ali i potrebnu toplinu dok se sunčaju na stijenama. Pukotine suhozida također osiguravaju preživljavanje brojnih vrsta beskralježnjaka u obliku jajašaca ili ličinki tijekom zime kada odrasle jedinke ne mogu preživjeti.
Skupine životinja koje se mogu naći na suhozidima i u njihovim pukotinama:
Beskralježnjaci – Pauci, kukci, stonoge, puževi
Gmazovi
Ptice
Manji sisavci
Ivana Benussi Šavorić