Zašto bacamo hranu te kako to utječe na okoliš, kako se hrana pravilno skladišti i konzervira, što su održive navike u prehrani i kako se usvajaju, dio su aktivnosti koje su provedene u projektu sCOOLFOOD, a u kojima su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda i polaznici Priridoslovne i Geografske grupe pod vodstvom učiteljice Ivana Čulić Farac i Ivana Benussi Šavorić.
Vidi:
OTPAD OD HRANE
U ovom nastavnom satu učenici su naučili što je otpad od hrane, zašto bacamo hranu te kako to utječe na okoliš. Naglasak je bio na važnosti racionalnog ponašanja prema hrani.
Kroz prezentaciju i razgovor učenici su usvojili ključne informacije, na primjer:
- 1/3 proizvedene hrane se ne pojede, a više od 50% otpada nastaje u kućanstvima.
- Hranu često bacamo zbog nepažljive kupovine i lošeg skladištenja.
- Bacanje hrane znači i rasipanje resursa (vode, tla, energije) potrebnih za njezinu proizvodnju. Npr. 1 kg govedine = 26 kg CO₂ (180 vožnji od Pule do Dubrovnika)
U nastavku učenici su gledali prigodne video materijale.
Sat smo završili izradom crteža koji pokazuju kako bacanjem hrane bacamo i sve resurse koji se koriste u proizvodnji.
UZROCI OTPADA
U okviru teme “Uzroci otpada” učenici su spoznali gdje i zašto nastaje otpad u proizvodnji hrane uz pomoć kratke prezentacije i razgovora.
Glavni uzroci otpada po fazama:
- Proizvodnja i žetva: klimatske nepogode, tehnički problemi, neisplativa berba.
- Prerada: tehnički problemi u pogonima.
- Distribucija: oštećena ambalaža, kratak rok trajanja, pogrešna predviđanja prodaje.
- Potrošnja: prekomjerna kupovina, loše skladištenje, prevelike porcije — sve uzrokovano nemarom potrošača.
Učenici su analizirali 10 dobrih praksi Europske komisije (preporuka za smanjenje rasipanja hrane) i pogledali preporučene video sadržaje na istu temu. Potom su koristeći nova znanja riješili radni listić.
Kod kuće su vodili dnevnik bacanja hrane te su podatke upisivali u zadanu tablicu – listić.
Na sljedećem satu su zajednički analizirali dobivene podatke od kojih su izradili zajedničku zbirnu tablicu. Rezultati su bili neočekivano pozitivni tj. zaključili smo kako vrlo malo hrane bacamo.
Na ovaj način učenici su postali svjesniji svojih prehrambenih navika te su potaknuti na traženje različitih načina za smanjenje rasipanja hrane.
METODE KONZERVIRANJA I SKLADIŠTENJA
Ova nastavna jedinica fokusira se na važnost pravilnog skladištenja i konzerviranja hrane kako bi se smanjio kućni otpad i rizik od bolesti.
Uz prezentaciju i razgovor učenici su usvojili ključne poruke:
- Nepravilno skladištenje jedan je od glavnih uzroka bacanja hrane u kućanstvima.
- Hrana se kvari zbog mikroorganizama (bakterije, plijesni) koji mogu uzrokovati i bolesti.
- Važno je kontrolirati temperaturu, vlagu, kiselost i rok trajanja hrane.
- Hladnjak je ključno mjesto – mora se pravilno čistiti i hrana mora biti ispravno raspoređena
Usvojene poruke dodatno su utvrdili gledanjem video materijala.
Učenici su potom odradili praktičnan rad u grupama. Pomoću ilustracija hladnjaka i namirnica slagali su koje se namirnice čuvaju gdje. Nakon predstavljanja “svog hladnjaka” učiteljica je dala povratne informacije svakoj grupi.
Obradom navedenih sadržaja učenici su razvili dobre navike skladištenja hrane kod kuće, a sve u cilju sigurnosti i smanjenju stvaranja otpada.
OZNAKE
Ova tema poučila je učenike o važnosti oznake na prehrambenim proizvodima kao alata za zaštitu potrošača i prevenciju otpada.
Ključne informacije učenici su usvojili uz pomoć prezentacije i razgovora:
- Oznake sadrže podatke o sastojcima, nutritivnim vrijednostima, načinu skladištenja i roku trajanja.
- Postoje dvije vrste roka trajanja:
- „Upotrijebiti do” – sigurnosni rok, nakon kojeg je konzumacija zabranjena.
- „Najbolje upotrijebiti do” – hrana je i dalje sigurna, ali možda gubi na kvaliteti.
- Oznake informiraju o alergenima, podrijetlu i načinu konzerviranja.
U nastavku sata učenici su gledali video materijale na navedenu temu.
Sat je završen praktičnim radom u grupi u kojem su učenici dobili proizvode bez oznaka i sami izradili vlastite naljepnice na temelju naučenog.
Obradom ove teme učenici su spoznali da čitanje i razumijevanje oznaka doprinosi smanjenju bacanja hrane, pravilnom skladištenju i svjesnijoj konzumaciji.
GOSTUJUĆE PREDAVANJE NUTRICIONISTICE
Jedna od tema hrvatske inačice modula sCOOLFOOD u Programu ”Činimo dobro Otiskom srca” koji pohađa dio učenika naše škole je bila ‘’Usvajanje održivih navika u prehrani zasnovanih na cjelovitim i ekološkim izborima uz razumijevanje pozitivnog utjecaja na osobno zdravlje i zdravlje okoliša’’. Na vrlo zanimljiv način pojedinosti iz ove teme nam je približila mag. nutricionizma Josipa Matanić inače zaposlenica Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Tako su učenici naučili:
- Što je to pravilna prehrana?
- Koliko voća i povrća trebamo pojesti svaki dan?
- Kakav je doručak važno imati?
- Što sve obuhvaća održiva prehrana?
I još mnogo toga.
Vrhunac sata bio je pripremanje i degustiranje zdravog i hranjivog obroka – doručka koji sadrži vrijedne nutrijente za djecu u razvoju.
Na samom kraju učenici su rješavanjem kviza utvrdili koliko su zapamtili. Također su od predavačice dobili brošuru „Koraci do zdravog tanjura“ i primjer potpunog proljetnog jelovnika za četiri dana.
Nakon ovakve edukacije zasigurno ćemo pripaziti što jedemo!
FITNESS RADIONICA
Jedna od tema modula sCOOLFOOD bila je “Usvajanje održivih navika u području fizičke aktivnosti”. Naša gošća Renata Dujmović, voditeljica sCOOLFOOD programa vježbanja, inače ravnateljica Ustanove za obrazovanje odraslih INstructus iz Zagreba, osmislila je za nas atraktivan i dinamičan trenig.
Tako su učenici uz prigodne glazbene ritmove izvodili vježbe koje asociraju na plesne pokrete i pojedine sportove. Radionicu su završili atraktivnim vježbama uz posebne rekvizite s kojima smo se prvi put susreli – klizačima (sliding pads), a koji su se učenicima posebno svidjeli. Rastali smo se dobro razgibani i zadihani.
Ivana Benussi Šavorić i Ivana Čulić Farac