Projekt Kameni tragovi Osnovne škole Grohote, sufinanciran u sklopu 12. Izdanja Ininog natječaja Zeleni pojas, uspješno je realiziran tijekom studenoga. Aktivnosti su provedene s ciljem promicanja suhozidne baštine, održivog razvoja i povezivanja učenika s kulturnim i prirodnim nasljeđem njihova zavičaja.
U prvoj fazi projekta učenici 3. i 5. razreda posjetili su obližnje suhozide u pratnji učiteljica Ivane Blagaić i Ivane Benussi Šavorić gdje su proučavali biljke i životinje te druge organizme čija se staništa nalaze u kamenu. Suhozidi u Dalmaciji stvaraju specifična mikro-staništa: pukotine i šupljine s malo tla obiluju biljnim organizmima (paprat, bršljan, neven, maslačak, lišajevi…). Brojni beskralježnjaci pronalaze vodu i zaklon među stijenama, ali i potrebnu toplinu dok se sunčaju.
Šetnja okolicom škole i promatranje stoljetnih suhozida, samo su potvrdili da život u suhozidima buja, a živi ga svijet čuva od zaborava i čini još posebnijim. Promatranjem mikrostaništa, biljnih vrsta i tragova sitnih životinja učenici su osvijestili ekološku vrijednost suhozida, kao i njihovu ulogu u očuvanju krajolika.
Slijedile su pripremne aktivnosti u školi tijekom kojih su učenici, uz vodstvo učiteljica Ivane Radman i Josipe Milun Grbavac, planirali raspored budućih klupica u školskom dvorištu. Pritom su izračunavali potrebne dimenzije, volumen i stabilnost konstrukcija te rješavali različite problemske zadatke povezane s matematikom, fizikom, tehničkom kulturom i prostornim planiranjem.
Posebno vrijedno iskustvo bio je posjet lokalnom OPG-u Vuletić gdje su učenici predmetne nastave i učitelji sudjelovali u edukaciji o povijesnoj ulozi suhozida u poljoprivredi i životu otočkih zajednica. Naš domaćin gospodin Ivan Iko Vuletić, majstor suhozidne gradnje, upisan u registar zaštićenih nematerijalnih dobara kao nositelj vještine zidanja u suho, predstavio je učenicima povijest suhozida.
Učenici su se upoznali s razlozima zbog kojih su naši stari uopće stvarali suhozide godinama. Suhozidi su nastajali iz praktične potrebe, ponajprije radi poljoprivrede. Smatra se da su najstariji suhozidi građeni upravo radi stvaranja obradivih površina u brdovitim i krševitim predjelima, gdje je najprije trebalo raskrčiti šumu i izvaditi kamen kako bi se dobila korisna zemlja. Kultiviranje krša u obradivo zemljište bio je iznimno zahtjevan posao jer su se svi ovi radovi izvodili ručno uz jednostavan alat.
Pod stručnim vodstvom učenici su i sami imali priliku upoznati se s tehnikom suhozidne gradnje te primijeniti naučeno u kratkoj praktičnoj radionici.
Dodatnu vrijednost projektu dalo je predavanje Ivane Radovani Podrug i Hrvoja Vuletića, djelatnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija u Splitu, o nematerijalnoj kulturnoj baštini i važnosti očuvanja tradicionalnih vještina poput suhozidne gradnje, koja se nalazi na UNESCO-ovu Popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Završna faza projekta bila je izgradnja suhozidnih klupica i zidića u dvorištu škole. Učenici su, uz podršku i vodstvo učitelja Nikole Repajića i vanjskih suradnika s OPG-a Vuletić, primijenili stečena znanja i vještine te svojim radom trajno obogatili prostor škole. Nove suhozidne klupice ne samo da oplemenjuju okoliš nego i služe kao podsjetnik na vrijednost tradicije i održivog razvoja.
Ovaj se projekt proveo u sklopu programa INA Zeleni pojas, koji potiče podizanje svijesti o važnosti održivog razvoja te očuvanju okoliša i kulturne baštine kroz edukacije, radionice i praktičan rad na terenu. Zahvaljujemo Ini i na podršci i prepoznavanju važnosti našeg projekta, kao i OPG-u Vuletić, Konzervatorskom odjelu u Splitu, te svim volonterima i sudionicima koji su doprinijeli uspješnoj realizaciji ovog vrijednog projekta.