Učenici su prvo ponovili što predstavlja razlomak (što predstavlja brojnik, a što nazivnik).
Uz plakat s kružnim dijagramima na kojima su bile prikazane vrijednosti nota i njihov odnos u trajanju (cijela nota, polovinke, četvrtinke, osminke i šesnaestinke) učenici su zaključili da za note vrijede ista pravila kao i za razlomke i tako povezali svoje znanje. U kreativnom dijelu njihovog istraživanja cilj je bio dobiti niz od osam tonova (C-dur ljestvicu) koristeći menzure, vodu i razlomke. Izračunali su da nam za prvu menzuru treba biti 8/8 tj. 80 ml vode. Nakon što su uspješno napunili menzure s vodom, odsvirali su tonove koristeći metal, drvo i plastiku. Zaključili su da prilikom sviranja različitim materijalima dobijemo različitu boju i dinamiku zvuka.
Provjerili su i točnost tonova uz pomoć zvončića i boomwackersa i zaključili da su precizno izračunali koliko vode za svaki pojedini ton moraju uliti u svaku menzuru. Spoznali povezanost vode i glazbe.
Albert Einstein je naglašavao povezanost glazbe i znanosti. Smatrao je da su oba područja izražavanje univerzalnog reda i harmonije.
Jedno od najfascinantnijih otkrića utjecaja glazbe na vodu japanskog istraživača Dr. M. Emota je bilo da riječi, glazba i vibracije mogu utjecati na strukturu vode. Pozitivne riječi i melodije mogu transformirati vodu, čineći je vitalnijom i korisnijom za nas. U eksperimentu je vodu izložio različitim glazbenim žanrovima, od klasične glazbe do heavy metala.
Njegovi su rezultati pokazali da je voda izložena klasičnoj glazbi stvarala simetrične i lijepo oblikovane kristale leda, dok teška rock ili metal glazba stvara manje skladne kristale.
Maja Blagaić, učiteljica GK i
Josipa Milun Grbavac, učiteljica Matematike
