Nakon obilaska značajnih lokaliteta na otoku Šolti (Antički lokaliteti u Dalmaciji i na Šolti) , učenici počinju s izradom edukativnog sadržaja za online kartu otoka. Istražuju dostupnu literaturu i povijesne izvore kako bi što vjernije prikazali tragove antičkog nasljeđa na ovom području (aktivnost je trajala od listopada 2024. do siječnja 2025.)
.
Šolta je tijekom antike, napose vladavine Rimljana, bila naseljena i imala važnu ulogu u pomorskim i trgovačkim tokovima Jadrana
Djeca su uspoređivala rad na terenu s dostupnom literaturom i koristila karte kako bi mapirala antičke lokalitete na otoku Šolti. Na terenu su promatrali ostatke arhitekture, fragmente keramike i druge arheološke tragove, dok u literaturi pronalaze povijesne opise, prethodna istraživanja i dokumentaciju o lokalitetima.
Korištenjem karata (digitalnih ili tiskanih), učenici su precizno označavali položaje lokaliteta poput rimskih vila, antičkih mozaika, ribnjaka, puteva ili naselja. Uspoređivali ono što su vidjeli na terenu s informacijama iz literature kako bi provjerili točnost podataka i uočili eventualna nova otkrića ili razlike u navodima. Ovakav pristup razvija istraživačke vještine, kritičko razmišljanje i razumijevanje arheoloških metoda. Također, potiče veće zanimanje za lokalnu povijest i kulturnu baštinu otoka Šolte.
Učenici su istraživali i villu rusticu / maritima koja se nalazi u uvali Banje u Rogaču. To je zaštićeno kulturno dobro od 2013. godine. Pojam villa maritimae označava gospodarske ladanjske komplekse smještene u neposrednoj blizini mora. Učenici su uočili da to nije bila isključivo kuća za odmor već mjesto proizvodnje i trgovine. Uz pomoć fotografija koje su sami slikali na terenu te snimke dronom učenici su zaključili koji prostor ima funkciju ulaza, je li ta luksuzna vila imala svoje sidrište.
Posjet lokalitatima u Grohotama
Djeca su, zahvaljujući blizini škole antičkim lokalitetima pokraj crkve sv. Stjepana, imala priliku više puta posjetiti, uključujući i obnovljeni mozaik, za čiju su restauraciju zaslužni splitski konzervatori. Tamo se nalaze i dva antička sarkofaga koja su se između dva svjetska rata ponovo korištena kao grobnice. Izradili su nove fotografije obnovljenog mozaika.
Učenici istražili ostatke utvrde na lokalitetu Starine koji se nalaze u blizini Gornjeg Sela. Najprije istražili povijest te ville rustice temeljeno na informacijama sakupljenim na terenu i iz dostupne literature. Sakupili su i zanimljivosti i legende koje su im ispričali stariji mještani. Nakon što su učenici napisali kratki osvrt o različitim lokalitetima i označili ih na karti, sakupili smo njihove fotografije s terena. Sljedeći korak je bilo osmisliti slogan projekta vezan za otok Šoltu.
Dioklecijanov ribnjak u Nečujmu na otoku Šolti je jedan od manje poznatih, ali vrlo zanimljivih ostataka rimske infrastrukture. Tijekom posjeta uvali Nečujam, djeca su imala priliku upoznati se s ostacima rimskog ribnjaka (lat. piscina), za kojeg se vjeruje da je bio dio Dioklecijanove ladanjske vile. Ribnjak je smješten uz samu obalu i koristio se za uzgoj ribe, što je bila česta praksa u rimskim vilama na obali. Bio je povezan s morem pomoću sustava kamenih kanala i rešetki koje su omogućavale cirkulaciju vode, ali su sprječavale izlazak ribe. Ovakav sustav nam svjedoči o napretku rimske gradnje. Pošto smo imali snimke snimljene dronom, kojeg smo snimali na terenu i poslije montirali, održana je kratka radionica gdje su djeca uspoređivali tadašnji i današnji uzgoj ribe.
Nakon terenskog istraživanja i pisanih radova u učionici, upoznati su s edukativnom digitalnom aplikacijom Thinglink.com, koja omogućuje izradu interaktivnih karata, slika i tekstualnog dijela.
U uvodnom satu učenicima je objašnjeno kako se koristi aplikacija – kako umetnuti sliku karte, dodati informacijske točke (tzv. tagove), povezivati tekst, slike, crteže i zvuk. Zajednički smo unijeli osnovnu kartu otoka Šolte, a zatim je svaki učenik ili par odabrao lokalitet koji je ranije istraživao i pripremio svoj doprinos.
Na interaktivnu kartu učenici su dodavali: tekstualni opis lokaliteta (napisan vlastitim riječima), fotografije s terena, audio snimke u kojima ukratko predstavljaju antičke lokalitete, te snimku snimljenu s dronom.
Karta je nazvana prema imenu projekta “Putevima antičkih civilizacija”, a izrađena verzija postavljena je na web-stranicu škole i podijeljena roditeljima i lokalnoj zajednici. Snimili su kratki edukativni video u kojem predstavljaju čitav projekt.
Putevima antičkih civilizacija
(interaktivna karta)
Učenici su razvili digitalne vještine, kreativnost i prezentacijske sposobnosti. Tokom rada su naučili samostalno koristiti alat za digitalnu obradu i surađivati online. Nadogradili su i kombinirali znanja iz Povijesti, Geografije, Hrvatskog jezika, Informatike te komunikacijske vještine. Pokazali veliku motivaciju i interes za korištenje digitalnih alata u učenju.
Ove aktivnosti dodatno su obogatili projekt, omogućili učenicima razvijanje komunikacijskih i informatičkih kompetencija.
Rezultate projekta (Thinglink karta i video) učenici su predstavili svim višim razredima škole. Tijekom prezentacije su objašnjavali način istraživanja, digitalne korake u Thinglinku i način snimanja videa. Učiteljica je zajedno s učenicima organizirala kratku raspravu i na taj način potakla prisutne učenike na postavljanje pitanja i komentara.
Na sjednici Učiteljskog vijeća, učiteljica je članovima UV-a prikazala video i demonstrirala interaktivnu kartu. Prezentacija je uključivala upoznavanje s projektom Putevima antičkih civilizacija, obrazloženje ciljeva projekta, tijek aktivnosti, izrada interaktivne karte. Članovi UV-a pohvalili su inovativan pristup, interdisciplinarni karakter projekta i uključivanje učenika naše škole što je pridonijelo povećanju svijesti o lokalnoj baštini.
U okviru završnih aktivnosti projekta, djeca su pripremila i održala online predavanje vršnjacima iz POŠ Tvrđava iz Petrovaradina. Cilj suradnje bio je još više razmijeniti znanja i iskustva te promovirati suradnju kroz digitalne alate. Istražili su kada i zašto je Dioklecijan sagradio palaču, o življenju u palači nekad, kako Splićani i danas žive unutar palače, o organizaciji prostora i arhitekturi. Pripremili su Powerpoint prezentaciju i bili su u ulozi edukatora, vršnjačko poučavanje.
Ivana Čulić Farac, voditeljica projekta
